ZAGREB, 11. listopada 2011.
Strategija razvoja kruzinga obuhvatiti će osim državnih i županijske luke, te će jadranske županije zajedno s državnim lučkim upravama sudjelovati u njenom financiranju, odlučeno je na sastanku održanom 11. listopada u Zagrebu, kojeg je s predstavnicima županija i ravnateljima državnih lučkih uprava vodio kap. Mario Babić, državni tajnik za more.
Kako je kazao, odluka o izradi nove Strategije razvoja kruzinga donesena je obzirom da kruzing na Jadranu ostvaruje brži rast od predviđenog Studijom održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj iz 2007. godine.
Također, posljednjih godina na Jadranu su se pojavila nova odredišta u koja dolaze brodovi na kružnim putovanjima, a počele su se javljati i velike kruzing kompanije izražavajući želju za izgradnjom vezova za kruzere izvan državnih luka u kojima su u tijeku velika ulaganja upravo u infrastrukturu namijenjenu kruzerima, istaknuo je Babić.
Naveo je kako je, primjerice, iskazan interes za izgradnju veza za kruzere u Kaštelima na lokaciji bivše tvornice Jugovinil, što je 7 nautičkih milja od Splita, gdje je planirana izgradnja vanjskih vezova koja uključuje i privez za kruzere. Postoji interes i za izgradnju vezova za kruzere u Divuljama na 3 milje od luke Split, te na području brodogradilišta u Trogiru oko 11 km od Splita.
Ne mislimo kočiti razvoj kruzinga, no zbog ulaganja države u projekte koji su već u tijeku u državnim lukama trebamo napraviti strategiju što i gdje hoćemo graditi, upozorio je.
Važnost izrade ovakve strategije istaknula je i Maja Markovčić Kostelac, v.d. ravnateljica Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, obzirom da je strateški dokument preduvjet za kandidiranje projekata za europske strukturne i kohezijske fondove.
Sudionici sastanka složili su se da Strategija obuhvati izgradnju luka za prihvat brodova na kružnim putovanjima u okviru luka otvorenih za javni promet kojima upravljaju lučke uprave, a ne u lukama posebne namjene. Također, strategija će obuhvatiti i izletničko-putničku flotu hrvatskih brodara-malih poduzetnika koja broji oko 400 brodova.
Arhiva