PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA

ZAŠTITA OKOLIŠA - EKOLOŠKI ASPEKTI RAZVITKA LUČKOG PODRUČJA

1. Zaštita okoliša - ekološki aspekti razvitka lučkog područja

Zadnjih 20-tak godina karakterizira veliki napredak u brizi za očuvanje okoliša. Sve stroži propisi su usmjereni prema pomorskom gospodarstvu, a brod je došao u središte zanimanja, te je označen kao izvor mnogih onečišćenja ( ulje, kaljužne vode, štetne, opasne i nezdrave tvari, fekalije, otpad i smeće, dim, plinovi, pare i čestice, balastne vode, boje s biostaticima).

S druge strane osjeća se da se poduzimaju i mjere na kopnu, kako u zakonskim propisima vezanim za ponašanje broda u luci , tako i kod lučkih uprava u njihovoj odgovornosti za zaštitu okoliša.

Pregled stanja

Nadzor i zaštitu morskog okoliša u teritorijalnim vodama RH obavljaju:
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša
Hrvatski registar brodova
Specijalizirane ustanove
Krizni stožeri pri županijama
Ministarstvo mora, odnosno Uprava za pomorstvo, putem inspekcijskog nadzora inspektora sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija obavljaju nadzor mora od onečišćenja s brodova, vrše provedbu mjera zaštite i poduzimaju kaznene odredbe.
Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša obavlja inspekcijski nadzor zaštite mora nad izvorima onečišćenja na kopnu.
Hrvatski registar brodova u svezi s zaštitom mora od onečišćenja s brodova izdaje svjedodžbe za brod i opremu, ispituje brod, uređaje i opremu te nadzire stanje broda i njegovo održavanje.
Specijalizirane ustanove na lokalnom području obavljaju čišćenje mora i obale u slučaju onečišćenja.
Krizni stožeri, na različitim razinama, zaduženi su za izradu planova za slučaj onečišćenja mora te organiziraju i provode akcije čišćenja.

2. Pravni okviri

Nedvojbeno je da se naše opredjeljenje mora temeljiti na osnovnim pravilima i pravnim okvirima, što u našem slučaju predstavljaju preporuke komiteta MEP-a kao krovne institucije za zaštitu morskog okoliša , dosljednu provedbu Barcelonske konvencije, plana djelovanja Agende 21, direktive EC-a i VE, prihvaćanje načela održivog razvitka i prihvaćanje načela Coast Zone Managementa. Ta načela sadrže planiranje aktivnosti u lukama u smislu izrade detaljnijih planova za provedbu fizičkih mjera i ideja, provedbu komponenti odobrene strategije, uključujući financiranje izvedbi, održavanje i prilagođavanje komponenti primijenjenih mjera u vremenskom periodu, te praćenje i procjenu rezultata za učinkovito i djelotvorno postizanje ciljeva.

3. Načela i mjere za ostvarenje

Očuvanje kvalitete okoline uz racionalno korištenje prirodnih resursa predstavlja jedan od najaktualnijih problema daljnjeg tehnološko, odnosno gospodarskog razvitka zemlje.

Glavni ciljevi mogu se kvalificirati kao sprječavanje onečišćenja mora, priobalja, te zaštićeniji boravak turista.

Zaštita morskog okoliša treba obuhvatiti i provoditi shodno preporukama MEPC-a i STCW konvencije uz ugradnju propisanih i od vlasti odobrenih uređaja i opreme te izgradnju prihvatnih uređaja na kopnu, nadzor i kontrolu.

Umanjivanje posljedica od onečišćenja morskog okoliša postići će se nabavom sredstava i opreme za čišćenje mora i obale, sveobuhvatnih prihvatnim uređajima, uspostavom razumnih taksi u lukama, osiguravanjem normalnih i sigurnosnih operacija brodova, doradom planova za slučaj onečišćenja morskog okoliša i boljim provođenjem pravih vježbi.

Uspješnost mjera ovisi i o sigurnosti plovidbe, sigurnosti operacija pri manipulaciji putnika i vozila u luci, načinu zbrinjavanja otpadnih ulja iz brodova i motornih vozila u luci, patogenim otpacima u fekalnim vodama, organskom i anorganskom otpadu.

Poteškoće u primjeni mjera karakteristično je za sve luke, pa tako i za luku Dubrovnik. To su nedostatak financijski sredstava, nedostatak obrazovanog kadra, protivljenje promjenama, nedovoljno sankcioniranje prekršaja te povećanje odgovornosti.

Kao mjeru u unapređenju zaštite okoliša u lukama, a poglavito u Dubrovniku, koji broji ogroman broj pristajanja različitih plovila, nužno je potrebno unaprijediti nadzor tehničke ispravnosti plovila od strane inspektora lučke kapetanije, ali povremeno i od zasebno imenovanih inspektora Ministarstva pomorstva, sve sukladno međunarodnim obvezama.

Nadalje, u cilju pomaka u stalnom programu očuvanja okoliša, potrebno je omogućiti učinkovito odlaganje otpadnih tvari, npr. zauljenih voda, štetnih, opasnih i nezdravih tvari, sanitarnih otpadnih voda, smeća i otpada, te znatno poboljšati znanje, obučenost i raspoloživost osoblja i sredstava za čišćenje morskog akvatorija luke Dubrovnik.

Zaštitu okoliša potrebno je svrstati u najviše vrijednosti projekta luke Dubrovnik, te se u potpunosti opredijeliti toj orijentaciji.

U kompleksnom lučkom području luke Dubrovnik zaštita okoliša ovisi o općoj razini zaštite, dakle od lociranja onečišćivača, kvalitetnoj i stručnoj procjeni metoda sprječavanja zagađenja, tehničko – tehnološkom opremljenošću i sustavu koji to podržava.

Za našu luku potrebno je, pored navedenih aktivnosti provesti i studiju «kretanja» što u osnovi podrazumijeva:

izučiti kretanje prijevoznih sredstava za dovoz i odvoz putnika i roba izučiti štetnost od buke uslijed rada i kretanja vozila, te proučiti neučinkovitu uporabu energije, nepravilnim rukovanjem kretanjem ili korištenjem velikog broja vozila kako bi se u budućem planiranju i projektiranju sadržaja u luci Dubrovnik, te u izvođenju svih lučkih i ostalih operacija pravilno odredili prema traženim zahtjevima, odnosno kako bi se smanjila razina zagađenja. To je vrlo indikativno, budući kroz luku Dubrovnik dnevno u prosjeku prođe oko 3,000 putnika, koji uglavnom koriste neki od vidova cestovnog transporta. Iz navedenog je jasno da preventivni i korektivni pristup problemu potencijalnog zagađenja u luci Dubrovnik treba usmjeriti na izvore njegovog stvaranja.

Uzrok onečišćenja u luci Dubrovnik zasigurno može biti rukovanje i rasipanje otpadnih voda, tekućine i krute tvari s brodova, te je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na kontrolu rada i odlaganja tog otpada.

Odredbe zaštite okoliša iz IMO konvencije kao i Pomorskog zakonika te Zakona o morskim lukama i pomorskom dobru potrebno je kontinuirano ugrađivati u sve ugovore o koncesijama. Potrebno je i prije nastanka štetnog događaja zaključiti ugovor s specijaliziranim tvrtkama za čišćenje mora i onečišćenja, imati do detalja razrađen plan aktivnosti i uzbune, kao i osigurati – planirati određena financijska sredstva kao pričuvu.

Na nivou grada Dubrovnika, u vlasništvu specijaliziranih tvrtki nužno je posjedovati brane za opasivanje onečišćenja, skimere za prikupljanje ulja s površine, različite crpke , disperzante i opremu te sustav za brzo i učinkovito informiranje. Potrebno je naglasiti da Grad Dubrovnik nema riješeno zbrinjavanje zauljenih ili kaljužnih voda , što predstavlja veliki problem. Korištenje deponija u Pločama ili Splitu te spalionice u tim mjestima nisu dovoljna garancija.

Operativni zadaci lučke uprave u narednom periodu mogu se sažeti kao:

Stalno ažurirati operativni plan za slučaj incidentnog događaja, posebno u slučaju dok je luka Dubrovnik u velikim građevinskim aktivnostima

odrediti minimalnu razinu potrebne i prikladne opreme za borbu protiv onečišćenja na lučkom području, kako za operatore u luci tako i za brodove koji koriste pristan u luci zahtijevati od brodova da u slučaju interne manipulacije zagađivačima koriste određene pristane opremljene potrebnom opremom vršiti stalnu koordinaciju lučkih planova s Županijskim planovima zaštite u suradnji s zupanijskim i gradskim tijelima uprave i nadalje osigurati uvjete za ispunjavanje ugovora sa specijaliziranom tvrtkom koja posjeduje višenamjenski brod na vlastiti pogon pogodnih karakteristika za uklanjanje onečišćenja, u skladu s dinamikom izgradnje luke vršiti proširenje i integraciju kanalizacijskog sustava lučkog područja u komunalni sustav grada Dubrovnika.

provesti logističku koncepciju koja se temelji na privremenom i posrednom skladištenju tekućeg uljnog otpada uz unaprijed poznati i organizirani transfer otpada do konačnog odlagališta stalno unapređivati sustav preuzimanja i prijevoza opasnih tvari, a to isto omogućiti i za brodove na sidrištu.

U cilju provođenja, gore navedenih operativnih zadataka realizacije zaštite lučkog teritorija potrebno je vršiti stalnu zaštitu lučkog akvatorija Luke Dubrovnik.

Ovisno o vrsti onečišćenja lučki akvatorija može biti onečišćen krutim otpadom, naftom i naftnim derivatima, raznim kemikalijama te gradskim otpadnim vodama. Ove vrste onečišćenja u more mogu doći s kopna ili s mora. Onečišćenje s kopna najčešće se događa uslijed istjecanja otpadnih voda iz kanalizacijskih sustava te s prometnica.

Pored onečišćenja mora s kopna, postoji i onečišćenje mora s brodova i brodica i to uslijed:

ispumpavanja kaljužnih voda na vezu ili tijekom plovidbe
prebacivanja goriva na brodu iz tanka u tank
ukrcaja goriva iz autocisterni u brod na vezu
havarije broda ili brodica – nasukane, požar, sudar
remonta brodica

Budući da izlijevanje nafte i naftnih derivata može imati ozbiljne posljedice na aktivnosti u luci Gruž, poglavito na njezin lučki eko - sustav, ali i na luku ili grad kao turističku destinaciju nužno je permanentno i vrlo ozbiljno vršiti stalnu kontrolu i zaštitu cjelokupnog lučkog teritorija. Mjere za unapređenje te zaštite su već navedene, one su izražene kao opće, ali su u potpunosti primjenljive kod pojedinih dnevnih aktivnosti. Kako bi se udovoljilo gore navedenim možebitnim incidentnim događajima, lučka uprava, samostalno i putem specijalizirane tvrtke mora biti u mogućnosti izvršiti:

SANACIJU ONEČIŠĆENJA

Sanacija možebitnih onečišćenja obuhvaća one najhitnije aktivnosti koje vode zaustavljanju i širenju onečišćenja. Postupak zaustavljanja i sanacije onečišćenja mora i obala ovise o mnogim čimbenicima, ali je nužno postići pravovremeno i potpuno izvješćivanje o incidentu, vrsti, karakteristikama i opsegu onečišćenja, hidrometeorološkim uvjetima, pristupačnosti mjestu incidenta i općem zaključku kako pristupiti incidentu. Stručna osoba u lučkoj upravi, djelatnik za sigurnost , ali i ostali zaposlenici na operativnoj obali, mora biti obučena da prepozna događaj, ocijeni potreban stupanj uzbune i pokrene logistiku za sanaciju onečišćenja. Potrebno je vršiti stalnu obuku ljudstva i to u što većem broju.

MEHANIČKO SAKUPLJANJE

Činjenica je da je akvatorij gruškog bazena izložen jakim morskim strujama, koje često uz operativne obale nanesu određenu količinu otpada. Stoga je nužno vršiti i sakupljanje polutanata. Obično za tu aktivnost su dovoljna priručnim sredstvima kao što su- grablje, lopate ili mreže. Zaključivanje ugovora s specijaliziranom tvrtkom mora sadržavati i aktivnost stalnog nadzora i mehaničkog sakupljanjem plivajućeg otpada.

VREMENSKA RASPODJELA NUŽNIH AKTIVNOSTI

Poslove čišćenja mora od otpada, sprječavanje širenja nafte ili ulja i kemijska sanacija naftnih ili uljnih mrlja mora se obavljati kontinuirano čitave godine s obzirom na intenzitet prometa i mogućnost incidentnog događaja.

Kako bi su udovoljilo minimalnim zahtjevima za izvršenje aktivnosti na sprečavanju ili uklanjanju nastalog zagađenja nužna je osigurati dole navedenu opremu u ispravnom stanju.

Oprema koja osigurava zaštitu mora od otpada, te u slučaju iznenadnih događaja izlijevanje nafte ili ulja, a koju posjeduje specijalizirana tvrtka je:

plovilo sa ugrađenim kontejnerom (min. dužina plovila 5 m, max. brz. 9 čv., 18 KS / dim. kontejnera D x Š x V= 1 x 1 x 1 metar),
plivajuće zaštitne zavjese u dužini od min. 200 m,
apsorbens brane - polipropilenske(13 cm x 3 m) u dužini od min. 80 m,
1 kom. visokotlačna pumpa za raspršivanje disperzenta – 150 bara,
1 kom. motorna pumpe za ispiranje – min kapacitet 5 l/sek. (nakon upotrebe disperzenta),
prijenosne tlačne prskalice min. kapaciteta 10 lit. za aplikaciju disperzanta po onečišćenom moru,
apsorbent krpe – min. moć upijanja 0,5 lit ugljikovodika
sredstvo za odmašćivanje – disperzent